SAOPĆENJE ZA JAVNOST
Konkurencijsko vijeće BiH
Sarajevo, maj 2019.

U posljednje vrijeme, bosansko-hercegovačka javnost je u više navrata bila izložena različitim, nažalost površnim, tendencioznim, a prije svega netačnim tumačenjima i kritikama kada je u pitanju rad institucije Konkurencijskog vijeća BiH. U javni medijski prostor su plasirane razne dezinformacije posebno u kontekstu odluka i načina odlučivanja Konkurencijskog vijeća BiH u predmetima koji se tiču tržišta telekomunikacija u Bosni i Hercegovini.
Tako smo u medijskom prostoru često nailazili na tumačenja kako će izvjesne koncentracije, odnosno spajanja privrednih subjekata na tržištu telekomunikacija u Bosni i Hercegovini dovesti do monopolističkih pozicija na tržištu telekomunikacija. U tom smislu jako je važno napraviti jasnu distinkciju između postojanja monopolističkih pozicija na tržištu i zloupotreba istih. Zakon o konkurenciji (“Službeni glasnik BiH”, br. 48/05, 76/07 i 80/09), kako u BiH, ali tako i u okviru ostalih jurisdikcija, propisuje da nije zabranjeno postojanje monopolističkog/dominantnog položaja, već je zabranjena zloupotreba istog, odnosno negativna refleksija na krajnjeg potrošača čija zaštita je krajnji cilj Zakona o konkurenciji. U članu 4. stav (1) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja („Službeni glasnik BiH br. 18/06 i 34/10) se navodi da dominantan položaj koji ima privredni subjekat na relevantnom tržištu u pravilu nije zabranjen. Zabranjena je zloupotreba dominantnog položaja na relevantnom tržištu kroz djelovanje privrednih subjekata koja za cilj i posljedicu ima isključivanje konkurenata sa tržišta ili „zatvaranje“ tržišta potencijalnim konkurentima, odnosno ograničavanje ili narušavanje efikasne tržišne konkurencije u smislu člana 4. stav (2) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja.
Potrebno je istaći da je Konkurencijsko vijeće samostalno tijelo koje isključivo osigurava dosljednu primjenu Zakona o konkurenciji na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine te ima ekskluzivnu nadležnost u odlučivanju o postojanju zabranjenog konkurencijskog djelovanja na tržištu Bosne i Hercegovine.
Konkurencijsko vijeće je tokom 2018. godine u sektoru pružanja usluga iz oblasti telekomunikacijskog sektora, a u skladu sa odredbama člana 18. stav (2) Zakona o konkurenciji, ocijenilo dopuštenom određene koncentracije na tržištima maloprodaje pružanja usluga fiksne telefonije, mobilne telefonije, usluga interneta i usluga radio i TV programa u Bosni i Hercegovini, a sve po prijavama koncentracija privrednih subjekata. Prilikom donošenja svojih rješenja, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da povećanja tržišnih udjela privrednih subjekata tom prilikom neće dovesti do sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišne konkurencije na utvrđenom relevantnom tržištu.
Konkurencijsko vijeće prilikom donošenja svojih rješenja, pored podataka podnosioca prijave, prikuplja i druge dodatne podatke od relevantnih izvora kada vrši ocjenu koncetracija i procjenu efekata istih kao i kada provodi postupke iz oblasti zabranjenih konkurencijskih djelovanja u sektorima gdje je regulisanje tržišta u nadležnosti određenog regulatornog tijela te prevashodno koristi podatke mjerodavnih institucija, u ovom slučaju to je nadležni sektorski regulator, odnosno Regulatorna agencija za komunikacije BiH. Regulacija tržišta telekomunikacija je u nadležnosti Regulatorne agencije za komunikacije BiH te podstiče i osigurava otvoren pristup javnim telekomunikacijskim uslugama za sve korisnike na transparentnom, objektivnom i nediskriminatorskom osnovu, propisuje i osigurava nivo kvaliteta u pružanju telekomunikacijskih usluga i opreme, štiti interese svih korisnika telekomunikacijskih usluga u smislu dostupnosti tih usluga, kvaliteta i cijena, koje su transparentne i nediskriminirajuće.
U vezi svega naprijed navedenog, Konkurencijsko vijeće BiH je dana 29.03.2019. godine zaprimilo Zahtjev Vijeća ministara BiH u kojem se navodi da je Vijeće ministara BiH na 169. sjednici održanoj dana 21.03.2019. godine donijelo Zaključak kojim se traži od Konkurencijskog vijeća BiH da dostavi mišljenje o aspektu konkurencije koji se odnosi na postupanje Konkurencijskog vijeća u vezi sa izdavanjem odobrenja pojedinim telekomunikacijskim operaterima u BiH koji su u prethodnom periodu izvršili kupovinu više telekomunikacijskih privrednih subjekata u BiH, što za posljedicu može imati dominantan položaj privrednog subjekta na relevantnom tržištu.
U skladu sa zahtjevom Vijeća ministara BiH, Konkurencijsko vijeće BiH je u traženom roku dalo stručno mišljenje u vezi naprijed navedenog te je Mišljenje o aspektu konkurencije koji se odnosi na postupanje Konkurencijskog vijeća u vezi sa izdavanjem odobrenja pojedinim telekomunikacijskim operaterima u BiH koji su u prethodnom razdoblju izvršili kupovinu više telekomunikacijskih privrednih subjekata u BiH, što za posljedicu može imati dominantan položaj privrednog subjekta na relevantnom tržištu te je isto usvojeno 03. aprila 2019. godine na 50. sjednici Konkurencijskog vijeća BiH i dostavljeno Vijeću ministara BiH u roku od 5 (pet) dana kako je traženo u zaključcima Vijeća ministara.
Konkurencijsko vijeće BiH, kako je već istaknuto na samom početku, predstavlja profesionalnu instituciju koja se bavi dosljednom primjenom Zakona o konkurenciji kao i podzakonskih akata u ovoj oblasti. Prilikom tumačenja svojih stavova se isključivo referira na iste, te se ne bavi davanjem populističkih niti senzacionalističkih mišljenja zarad zadovoljavanja medijskih apetita čiji isključivi cilj nije predstavljanje stručne i profesionalne stvarnosti u oblasti konkurencijskog prava i politike već rad u interesu izvjesnih interesnih struja od čega se Vijeće u potpunosti ograđuje na taj način čuvajući vlastiti stručni integritet.
Rad Konkurencijskog vijeća je potpuno transparentan, te u skladu sa članom 44. Zakona o konkurenciji sve odluke Konkurencijskog vijeća BiH se objavljuju u Službenom glasniku BiH, entiteta i Brčko distrikta, ali i na web stranici institucije.
Konkurencijsko vijeće BiH